Sve što trebate znati o slow food pokretu

Kako gotovo da ne postoji šansa da niste baš ni jednom  pojeli hamburger ili hot dog, sigurno znate što je fast food ili brza hrana. No, da li znate što je slow food?

Ne, ne, to nije samo zdrava hrana koja se sporije priprema, slow food je i mnogo više. Slow food je međunarodna neprofitna gastronomska i ekološka organizacija čije se brojne udruge protive globalnoj standardizaciji okusa i zalažu za očuvanje tradicionalne regionalne prehrane. K tome, slow food je i internacionalni pokret koji svakim danom ima sve više poklonika koji nastoje živjeti u skladu s ovom hvalevrijednom ne samo prehrambenom, već i životnom filozofijom.

Slow food pokret je započeo u Italiji

Slow food pokret je nastao kao protuteža fast food-u, hrani spremljenoj na brzinu od namirnica nepoznatog porijekla, namijenjenoj brzoj konzumaciji, koja svugdje u svijetu ima isti izgled i okus. Prvi sudbonosni korak dogodio se, a gdje drugdje nego u zemlji velikih gurmana, u Italiji, u Rimu davne 1986 godine. Kako bi ukazao na potrebu očuvanja tradicionalne talijanske kuhinje, te je godine sociolog, novinar i gurman Carlo Petrini u znak protesta protiv brze uniformirane hrane, preko puta netom otvorenog fast food restorana sa svojim istomišljenicima uživao u mirisnim i ukusnim špagetima. Nakon ovog maštovitog početka, samo tri godine kasnije u Parizu je osnovana Slow food organizacija koja pod znakom crvenog puža djeluje u više od 170 zemalja svijeta.  

Naša hrana mora biti dobra (ukusna), čista (zdrava) i pravedna!

Zahvaljujući aktivnostima koje se temelje na tradiciji, ekologiji i održivom razvoju, organizacija je vrlo brzo prerasla u svojevrstan životni stil koji iz dana u dan prihvaća sve više osviještenih ljudi. Naravno, to nimalo ne čudi jer se filozofija slow food pokreta temelji na spoznaji da naša hrana mora biti ukusna, čista i pravedna. Doista, zašto na brzinu pojesti bilo što, od bilo čega pristiglog tko zna od kuda kad možemo u miru uživati u dobroj, prirodnoj, domaćoj i sezonskoj zdravoj hrani bogatoj ne samo okusima, već i hranjivim tvarima. Naravno, takva hrana je i čista, jer nastaje od namirnica koje su dobivene na načine koji ne onečišćuju i ne štete prirodi, te tako ne ugrožavaju ni ljude, ni biljke, ni životinje.

Doista, zašto na brzinu pojesti bilo što, od bilo čega pristiglog tko zna od kuda kad možemo u miru uživati u dobroj, prirodnoj i zdravoj domaćoj sezonskoj hrani bogatoj ne samo okusima, već i hranjivim tvarima.

Osim toga naša hrana mora biti i pravedna, odnosno svako tko sudjeluje u njenom nastajanju mora za svoj trud biti pravično nagrađen, a kupac mora dobiti vrijednost za novac. Zahvaljujući ovim načelima prirodna, nepatvorena zdrava hrana ne čini dobro samo našem tijelu i našoj duši, već uvelike pogoduje i prirodi podneblja u kojem obitavamo. Štoviše ponovnim otkrivanjem i očuvanje tradicionalnih regionalnih namirnica, u konačnici se doprinosi i očuvanju biološke raznolikosti, odnosno očuvanju autohtonih biljnih kultura i životinjski vrsta koje bi s vremenom pale u zaborav i nestale.

Kako postati slow food poklonik

Savjeti za nabavu ukusne i zdrave hrane:

*prehranu temeljite na ekološkim  proizvodima, te namirnice nabavljajte od lokalnih malih proizvođača, na seljačkim tržnicama, malim obiteljskim gospodarstvima, u bio klasičnim i web trgovinama, te u kraft (manufakturnim) pekarnicama, mesnicama, mljekarama

*povrće i voće kupujte isključivo u sezoni u kojoj je ono ne samo prirodno zrelo i najukusnije, veći i najzdravije, a kako kao takvo nije tretirano nabavljajte ga po principu manje je više, kako se ne bi dogodilo da ga morate baciti

*razmislite i o vlastitom vrtu ili voćnjaku ili o korištenju javnih vrtova i voćnjaka koji postoje i kod nas, a ako je to nemoguće, uvjerite se da i na najmanjem balkonu, pa čak i na prozorskoj dasci možete uzgojiti ne samo začinsko bilje, već i konkretno povrće i voće primjerice salatu, rajčice i jagode .

*u potrazi za ukusnom i zdravom hranom posegnite i za samoniklim  jestivim  biljem pa s uživanjem krenite u potragu za gljivama, medvjeđim lukom, (Pesto od medvjeđeg luka)  šparogama i primjerice koprivama (Rolada sa mrkvom i koprivom)

*k tome ako vam i koliko vam to način života dopušta umjesto da kupujete gotove proizvode, redovno ili barem povremeno ispecite sami svoj kruh, (Domaći kruh) spremite tjesteninu, ukuhajte slatko, ukiselite povrće…

*u svojim nastojanjima povežite se s istomišljenicima te razmjenjujte informacije i adrese, ali primjerice i svoje proizvode, poput voća, povrća ili zimnice (Džem od jagoda i cvjetova bazge)

Savjeti za svakodnevni  slow food prehranu:

*kako bi uštedjeli na vremenu, ali i spriječili bacanje hrane, uvijek kupujte i kuhajte planski, te primjerice  danas za sutra spremite kako pokoji sastojak, tako i cijelo jelo *nastojte producirati što manje otpada, te u tu svrhu iskoristite sve što se u kuhinji da iskoristiti pa primjerice od ostataka povrća skuhajte temeljac (Povrtni temeljac od otpadaka), te po mogućnosti kompostirajte 

*uživajte i u otkrivanju te potom i u kupovini i kuhanju s namirnicama koje nisu uobičajene u konvencionalnoj ponudi, kao što su to neke starinske sorte voća i povrća, kaše i žitarice poput prosa (Loptice s prosom i blitvom), te vrste mesa, poput primjerice kopuna, crne slavonske svinje, boškarina…..

*na vašim svakodnevnim jelovnicima neka bude što više namirnica i  tradicionalnih jela ikoje su spremale naše bake pa uživajte primjerice u ukusnim slatkim i slanim jelima od tijesta s različitim punjenjima, poput buhtla (Buhtle), štrukla (Štrukle u juhi), i bučnica (Kašnjaki i bučnica)

*uživajte svim čulima ne samo u nabavljanju, pripremi i kuhanju, već i u postavljanju stola i serviranju jela, a potom i u opuštenom blagovanju bez obzira da li je običan dan, vikend ili neka svečanost, te da li jedete s obitelji, prijateljima ili sami *ako niste u mogućnosti svakodnevno kuhati ukusnu i zdravu hranu,  te na odmoru u izboru bistroa, restorana i hotela dajte prednost onima koji nude jela od namirnica koje dolaze iz regije u kojoj živite ili trenutno boravite