Banane

Opis i podrijetlo

Banana je u Maleziji poznata već 4000 godina, odakle je prenesena na Filipine i u Indiju, a informaciju o njezinom rastu donijela je vojska Aleksandra Velikog 327. godine prije Krista.

Arapski su je trgovci donijeli u Afriku gdje su se s njome upoznali Portugalci koji su je krajem 15. stoljeća prenijeli u obje Amerike. Danas su njezini najveći uzgajivači u Kostariki, Meksiku, Ekvadoru i Brazilu. Zahvaljujući sustavu rashlađivanja i mogućnosti brzog transporta to se voće može kupiti na tržnicama u svim dijelovima svijeta.

Banana je biljka koja pripada porodici Liliaceae zajedno s ljiljanima i orhidejama. Njezina stabla mogu narasti do osam metara visine. Na vrhu stabla nalaze se veliki, sočni, zeleni i rascijepani listovi koji su dosta nježni pa zato lako pucaju. Između listova pojavljuje se jedna duga grana s visećim cvatom od oko 1 metar dužine. Cvjetovi su žute boje, a plodovi istog imena kao i biljka rastu u obliku grozdova koji mogu sadržavati 50-150 pojedinačnih plodova.

Prosječna banana teži oko 120 grama i duga je oko 15 cm. Sadržaj unutar kore je mesnati, meki dio krem do žute, narančaste, ili čak kestenjaste boje. Može biti čvrst, čak i gumenast kada je nezreo, mijenjajući se u nježan i satenast, ili pak mek i brašnast kada sazri. Okus može biti blag i sladak ili polukiseo, s jabučnom aromom. Jedan od simbola banane je njena prepoznatljiva žuta boja zrelog ploda, ali nisu sve banane takve.

Zrele banane mogu se sušiti i usitniti u prah prilikom čega ne gube svoj okus. Koriste se u prehrambenoj i mljekarskoj industriji.

Od trupaca, kore i listova banane radi se hrana za životinje.

Danas je rasprostranjeno više od 100 podvrsta banana koje su obuhvaćene dvjema vrstama: slatke banane (Musa sapienta, Musa nana) i brašnaste banane (Musa paradisiaca).

Energetska i nutritivna vrijednost

Kremasta, slatka i bogata dijetalnim vlaknima i vitaminima, banana je voće koje obožavaju sve generacije. Idealno je voće za malu djecu jer vrlo rijetko izaziva alergije, a sportašima je izvor energije i kalija. Kombinacija pektina i škroba osigurava kompleksne ugljikohidrate, čijom se razgradnjom postupno oslobađa energija.

Jedna banana (oko 100 g) ima 89 kcal / 372 kJ. Banane sadrže 74% vode, 1% bjelančevina, 0,5% masti, 13,5% šećera, 23% ugljikohidrata i 3,4% biljnih vlakana. Bogate su kalijem, a sadrže i magnezij, kalcij, fluor, fosfor, željezo, cink i bakar. Banane su isto tako bogate i vitaminima, najviše sadrže beta-karoten, vitamine grupe B, te vitamine C i E.

Ovo je voće vrlo dobar izvor vitamina B6 te dobar izvor dijetalnih vlakana, vitamina C, kalija i mangana.

Nezrele banane sadrže oko 25% škroba i tek oko 1% šećera. Prirodna enzimska reakcija zrenja dovodi do konverzije ovako visoke razine šećera iz škroba, tako da zrele banane sadrže oko 20% šećera. Sadrži i probiotske šećere, fruktooligosaharide (inulin).

DOBAR IZVOR - pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 10 posto dnevnih potreba RDA
ODLIČAN IZVOR - pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 20 posto dnevnih potreba RDA
RDA - Recommended Dietary Allowances (preporučene dnevne količine)

Ljekovitost

Banana je biljka koja pripada porodici zajedno s ljiljanima i orhidejama. Njezina stabla mogu narasti do osam metara visine.

Banana je bogata kalijem, ključnim mineralom koji pomaže u normalizaciji krvnog tlaka, funkcije srca, radu stanica, živaca i mišića. Dosadašnje mnogobrojne studije pokazale su da prehrana bogata kalijem, magnezijem i dijetalnim vlaknima znatno smanjuje rizik od srčanog udara.

Zrele banane sadrže tvari koje djeluju na dva načina: aktiviraju epitelne stanice sluznice želuca tako da proizvode debeli zaštitni sloj sluzi koji predstavlja barijeru želučanoj kiselini i eliminiraju bakterije iz želuca (osobito Heliobacter pylori) za koje se pouzdano zna da uzrokuju nastanak čira. U jednoj od studija pokazalo se kako mješavina banane i mlijeka bitno smanjuje lučenje želučane kiseline.

Banane su i dobar izvor pektina, topljivih vlakana, koji upijaju tekućinu te na taj način potpomažu normalnu peristaltiku (pokretljivost) probavnog kanala i olakšavaju izlučivanje stolice.

Ujedno banane povećavaju sposobnost vlastitog organizma da apsorbira kalcij, pa time ovo voće posredno pomaže usporavanju gubitka kalcija iz kostiju kod bolesti kao što je osteoporoza.

Velika količina fruktooligosaharida u banani hrana su probiotičkim bakterijama, normalnim stanovnicima naših crijeva, čiji se broj povećava, a na taj način i njihova produkcija vitamina i probavnih enzima kojima omogućavaju apsorpciju važnih nutrijenata, pa tako i kalcija. S time je povezano i znatno smanjenje rizika od karcinoma crijeva.

Kupovanje i čuvanje

S obzirom na to da se banane ubiru s drveta dok su još zelene, nije neuobičajeno da ih zelenkaste nađete i u trgovinama. Općenito, banane bi trebale biti čvrste, ali ne previše, sjajne površine, bez većih oštećenja.

Koje banane ćete kupiti ovisi o tome kada ih želite konzumirati.
Žute banane s malo zelenih rubova kupite kada ih ne namjeravate konzumirati odmah te ih ostavite da dozriju na sobnoj temperaturi.

Ako ćete banane konzumirati odmah, kupujte žute banane s malim smeđim pjegama. Čak i kada kora počinje tamnjeti, meso će ostati netaknuto. Čuvajte ih nekoliko dana u hladnjaku, ali prije konzumacije stavite ih na sobnu temperaturu.

Banane možete i zamrznuti, i to tako da im samo skinete koru ili od njih napravite kašicu. Kako ne bi izgubila boju, prije zamrzavanja dodajte joj limunov sok. Tako zamrznute banane možete čuvati otprilike dva mjeseca.

Banane možete kupiti i sušene, narezane na ploške, koje možete konzumirati kao grickalice, u kombinaciji s müeslima za doručak ili za ukrašavanje slastica.

Priprema jela s bananom

Ovo je voće vrlo dobar izvor vitamina B6 te dobar izvor dijetalnih vlakana, vitamina C, kalija i mangana.

Svježe očišćenu bananu možete narezati na ploške ili uzdužno prerezati napola, a zatim još prerezati popola. Bananu narezanu na ploške možete upotrijebiti za pripremu voćne salate, dok prepolovljene banane poslužite sa sladoledom i čokoladnim umakom kao poznati sladoledni kup Banana split.

Prepolovljene i na četvrtine narezane banane možete posipati šećerom, dodati listiće maslaca i peći u pećnici dok voće ne dobije smeđu boju, a šećer se ne karamelizira. Zapalite (flambirajte) rum i kada se vatra ugasi, prelijte ga preko pečenih banana.

Prepolovljene i na četvrtine narezane banane mogu se također umočiti u rjeđe lijevano tijesto, pržiti i poslužiti posipane šećerom u prahu ili prelivene medom.

Za doručak možete je pomiješati s jogurtom, jagodama i mljevenim zobenim pahuljicama u energetski napitak. Ako ste ljubitelj palačinki na američki način, pripremite lijevano tijesto s dvjema vrstama brašna i mljevenim zobenim pahuljicama, pa ispecite manje palačinke. Na rastopljeni i zagrijani maslac dodajte javorov sirup, narezane banane i orahe. Kratko ih popecite i poslužite s palačinkama.

Banane u kombinaciji s javorovim sirupom ili čokoladom čine slatki dodatak tijestu za muffine. Kašica od banana može kruh s pšeničnim klicama pretvoriti u novi slatki doživljaj, a roladama od tamnog biskvita cijele banane u sredini dat će potreban okusni i vizualni kontrast.

Ni zamrznuti deserti poput sorbeta ne mogu bez banana. Od šećernog sirupa kojem ste dodali malo narančine korice i nekoliko klinčića radi arome dodajte kašicu od banana s malo limunova soka. Ovako pripremljen sorbet stavite zamrzavati i nekoliko ga puta tijekom zamrzavanja promiješajte.

U egzotičnim kuhinjama pečene banane se upotrebljavaju kao prilog ljutim mesnim jelima, a pire od banana može se dodati i u ljute umake, kakav je npr. curry umak.