Koraba

Opis i podrijetlo

Koraba spada u porodicu kupusnjača, otporna je dvogodišnja biljka koja se najčešće uzgaja kao jednogodišnja biljka. Zadebljala stabljika s korijenom sliči repi i može biti bijele, ljubičaste ili zelene boje s tamnozelenim listovima.

Energetska i nutritivna vrijednost

Energetska vrijednost 100 g svježe korabe iznosi 27 kcal/113 kJ. Od toga sadrži 6,2% ugljikohidrata, 1,7% proteina i 0,1% masti.

Od minerala u korabi se nalaze kalcij (24 mg što čini 3% RDA), željezo (0,4 mg što čini 28,5% RDA), magnezij (19 mg što čini 5% RDA), fosfor (46 mg što čini 6% RDA), bakar (0,13 mg što čini 13% RDA) i mangan (0,14 mg što čini 7% RDA).

Koraba će svojim neutralnim i slatkastim okusom upotpuniti razna povrtna jela i variva.

Od vitamina koraba je odličan izvor vitamina C (62 mg što čini 78% RDA), osim toga sadrži i tiamin (0,05 mg što čini 4,5% RDA), niacin (0,4 mg što čini 2,5% RDA), pantotensku kiselinu (0,17 mg što čini 3% RDA), vitamin B6 (0,2 mg što čini 14% RDA), folnu kiselinu (9,6 mcg što čini 5% RDA) i kolina (12,3 mg).
Od ostalih nutrijenata koraba sadrži dijetalna vlakna 3,6 g/100 g svježeg ploda.

DOBAR IZVOR - pojam se odnosi na one namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 10% dnevnih potreba (RDA).
ODLIČAN IZVOR - pojam se odnosi na one namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 20% dnevnih potreba (RDA).
RDA - Recommended Dietary Allowances (preporučene dnevne količine).

Ljekovitost

Za maksimalno iskorištenje nutritivnih prednosti korabe odaberite manje plodove, s cijelim listovima i mekanim plodom, koji imaju i bolji okus, tvrdi izvor Iowa State University Extension. Zanimljivo je da koraba u svježem, pirjanom ili pečenom obliku sadrži vrijedne nutrijente.
Iz nutritivnih podataka vidljivo je da je koraba odličan izvor dobro nam poznatog i vrlo moćnog antioksidanta vitamina C. On je najbolje iskoristiv u svježoj korabi, jer je topiv u vodi i razgrađuje se dužom termičkom obradom hrane. Konzumiranjem štapića svježe korabe pojačavate u organizmu apsorpciju željeza koji poboljšava opskrbu kisika u krvi, čime se povećava energija. Konzumiranje korabe povoljno djeluje na zdravlje kostiju, probavnog i limfnog sustava, vezivnog tkiva, zubi i desni. Konzumiranjem voća i povrća bogatog flavonoidima i vitaminom C pomaže se očuvanju strukture kapilarnog sustava.

Koraba se pokazala kao vrlo učinkovito povrće za ublažavanje problema u slučaju edema, kandide ili virusnih zaraza. S obzirom da stabilizira razinu šećera, preporučuje se kod hipoglikemije i dijabetesa. Redovitim konzumiranjem korabe može se potencijalno smanjiti rizik od bubrežnih kamenaca te sniziti krvni tlak zahvaljujući prisutnom kaliju.

U korabi se nalaze fitonutrijenti kao što su indoli, sulforafani i izotiocijanati koji pokazuju antikancerogeno djelovanje. Istraživanja Medicinskog centra pri Sveučilištu Maryland pokazuju da izotiocijanati štite od nekih oblika raka. Ovi spojevi sudjeluju u reakcijama s estrogenom i na taj način djeluju protiv hormona povezanih s rakom dojke i prostate.

Koraba spada u porodicu kupusnjača koja je otporna dvogodišnja biljka.

Koraba je dobar izvor dijetalnih vlakana vrlo važnih za zdravlje našeg organizma. Ljekovito djeluju na srčano-krvožilni sustav jer smanjuju količinu ukupnog i LDL kolesterola, pomažu kod konstipacije, daju osjećaj sitosti i reduciraju apetit, snižavaju razinu šećera u krvi, a mogu pomoći i u prevenciji raka debelog crijeva.
Kontrolirane studije potvrdile su da čestim konzumiranjem voća i povrća s folnom kiselinom, beta-karotenom i vitaminom C značajno je snižen homocistein čije nakupljanje u krvnom serumu ukazuje na bolest srčano-krvožilnog sustava.

Kupovanje i čuvanje

Odaberite korabu tvrdog tkiva, ujednačene boje, dok je kora čvrsta i bez nabora. Okruglog je i spljoštenog jabučastog korijena i obično je zelene ili ljubičaste boje. Ako kupujete korabu s listovima, oni trebaju biti svježi i ujednačene lijepe zelene boje. Izbjegavajte kupovati oštećene i mekane korabe, a ako imaju listove, neka ne budu uvenuli i žuti jer je to znak dugog stajanja.

Uz korabu postoji i korabica koja je okruglog zadebljanja korijena. U nadzemnom dijelu je ljubičaste, a podzemnom bijele do blijedožute boje. Korabica je tipično sezonsko povrće, jestiva je samo dok je mlada. Uz korijen upotrebljavajte peteljke i mlade listove. Korabice su sočnije od koraba, no mogu se čuvati samo konzerviranjem.

Korabe su najbolje mlade, manje, zimske ispod osam centimetara promjera, a proljetne oko pet centimetara, one veće mogu biti suhe i drvenaste strukture.
Svježe ubrane korabe možete skladištiti na hladnom, tamnom i prozračnom mjestu kraće vrijeme.
Korabe je najbolje potrošiti nakon kupnje, a čuvajte ih u perforiranoj plastičnoj vrećici do dva tjedna, ali prije odstranite peteljke i listove.

Priprema jela s korabom

Korijen mlade korabe operite ispod tekuće vode pa ogulite tanko kožu s nožem za štedljivo guljenje. Ukoliko koristite i listove, odvojite ih od peteljki koje se duže kuhaju od tankih listova.

Korabu možete narezati na kockice, štapiće, julienne ili naribati. Ako je manja, koraba može biti sočna poput jabuke, no naravno manje slatkoće, a može se kombinirati sirova u sezonskim salatama. U složenijim salatama kombinirajte je s voćem, ribom, mesom, sirom, sjemenkama te začinjeno octenim i jogurt salatnim preljevima uz dodatak soka i korice agruma.

Redovitim konzumiranjem korabe može se potencijalno smanjiti rizik od bubrežnih kamenaca te sniziti krvni tlak zahvaljujući prisutnom kaliju.

Korabu možete kuhati cijelu tridesetak minuta ili narezanu desetak minuta da bude mekana. No jednako tako će biti ukusna ukoliko se priprema na pari, pirja ili kuha pa poha ili peče cijela u pećnici. Zbog velike primjenjivosti i sposobnosti da apsorbira okus ostalih povrtnih namirnica, koraba je idealna za pripremu vegetarijanskih jela.

Grčka salata s pečenom korabom izrezanom na kocke na podlozi od zelene salate poslužena uz kruške na kriške, feta sirom i salatnim preljevom od maslinova ulja, meda, aceta balsamica i sitno narezanih datulja može biti zanimljiv uvod u blagovanje.

Koraba je izdašno povrće za juhu bilo da je samostalna ili u kombinaciji s drugim korjenastim povrćem, u proljetnim i zimskim maneštrama.

Kuhanu korabu izrezanu na štapiće glazirajte maslacem ili maslinovim uljem, posipajte vlascem ili peršinom i pokapajte limunovim sokom.

Korabu možete peći u pećnici tako da prethodno blanširate narezane ploške, a potom zapečete uz dodatak maslaca, vrhnja i sira. Kuhanu, izdubljenu možete puniti povrtnim i ostalim nadjevima pa gratinirati.

Koraba će svojim neutralnim i slatkastim okusom upotpuniti razna povrtna jela i variva.