Repa

Opis i podrijetlo

Repa je korjenasto povrće koje je poznato još iz vremena helenizma i Rimskog carstva, iako se pretpostavlja da je bila poznata još i ranije. Osim Grka i Rimljana prije otkrića krumpira bila je osnovna prehrambena namirnica. U većini zemalja bila je dobro prihvaćena osim u Velikoj Britaniji, vjerojatno zbog toga što se u 19. stoljeću koristila samo kao hrana za stoku. U Francuskoj se pirjala i posluživala glazirana uz patku, u Italiji se s njom radio rižoto, dok se u Japanu najčešće kiselila.

Donji dio koji raste u zemlji je bijele boje, dok je gornji, koji raste izvan zemlje, ljubičast, crvenkast ili zelen, ovisno o količini sunčevog svjetla.

Za prehranu se koristi korijen iako je i lišće repe jestivo. Poput kupusa i radiča ima ljutkasti okus koji postaje blaži termičkom obradom.

Mogu biti okruglog ili duguljastog oblika, korijen može doseći težinu i do 1 kg.

Energetska i nutritivna vrijednost

Pri kupnji repa mora biti tvrda, neoštećena, zategnute vanjske opne, a ako je kupujete ljeti, i sa svježim i zdravim listovima.

Korijen repe sadrži 91,5% vode, 0,3% bjelančevina, 0,24% biljnih ulja i 3,8% šećera. Kemijski sastav pokazuje zanimljiv sadržaj betakarotena (1,98 mg na 100 g) i vitamina C (30 mg na 100 g), što u oskudnoj prehrani nikako ne treba odbaciti. Lišće repe odličan je izvor betakarotena (jedna šalica kuhanoga lišća repe sadrži više od 150% dnevnih potreba toga biljnog oblika vitamina A).

Korijen repe ne sadrži betakaroten, a ima tek pola količine vitamina C u odnosu na lišće. Ono što joj nedostaje u vitaminima nadoknađuje u vlaknima (pola šalice kuhanoga korijena repe ima gotovo 5 g vlakana).

ODLIČAN IZVOR - pojam se odnosi na one namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 10% dnevnih potreba (RDA).
DOBAR IZVOR - pojam se odnosi na one namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 20% dnevnih potreba (RDA).
RDA - Recommended Dietary Allowances (preporučene dnevne količine).

Ljekovitost

Repa je povrće koje ulazi u skupinu kupusnjača, a one imaju važnu ulogu u prevenciji bolesti i očuvanju zdravlja. Kupusnjače sadrže fitokemikalije zvane glukozinolati, koji potiču detoksifikaciju enzimskoga sustava, i to tako da ubrzavaju otpuštanje štetnih tvari iz organizma.

Betakaroten može pomoći u prevenciji mnogih vrsta raka i bolesti srčanih arterija. Vitamin C kao antioksidans ima slično djelovanje, a pomaže tijelu i u prevladavanju infekcija. Vlakna iz korijena pomažu održavanju uredne probave te samim tim sprječavanju raka debelog crijeva i rektuma.

Kiseljenje je prirodan način konzerviranja povrća. Prilikom konzerviranja gubi se velik dio dragocjenih sastojaka u hrani, dok je kiselo povrće bogato vitaminima i mineralima. Kiselo povrće i sok od kiseloga povrća ne samo da potiču tek i probavu nego sadrže i malen broj kalorija, što je vrlo važno u dijetama za mršavljenje. Poznato je kao sredstvo za poticanje metabolizma. Kiselo povrće i sok od kiseloga povrća djeluju protiv razvoja masnoga tkiva. Da bi se spriječio gubitak dragocjenih sastojaka, vrlo je važno tekućinu od kiseljenja povrća čuvati na tamnom mjestu.

Kupovanje i čuvanje

Kada kupujete repu u ljetno doba, ona je manja i obično s lišćem.

Ovisno o vrsti, u gornjem je dijelu korijena zelena ili ljubičasta, dok je donji dio obično bijele boje. Pri kupnji repa mora biti tvrda, neoštećena, zategnute vanjske opne, a ako je kupujete ljeti, i sa svježim i zdravim listovima.

Čuvajte je na hladnom i suhom mjestu nekoliko tjedana.

Priprema jela s repom

Kemijski sastav pokazuje zanimljiv sadržaj betakarotena (1,98 mg/100 g) i vitamina C (30 mg/100 g), što u oskudnoj prehrani nikako ne treba odbaciti.

Najbolje ćete pripremiti svježu repu ako je oljuštite i narežete na rezance, kuhate na pari ili vodi, pa pripremite na salatu, kao varivo ili nadjev. Najviše hranjivih sastojaka sačuvat ćete u salati od svježe repe.

Kada pripremate juhu od svježe repe, možete upotrijebiti lišće i korijen zajedno. Kuhanu repu možete upotrijebiti i drugi dan.

Svježu repu možete upotrijebiti i za ukras, tako da je narežete u oblike po želji, blanširate, a potom prelijete rastopljenim maslacem.

Vrlo se često poslužuje s mliječnim proizvodima (kiselim vrhnjem, jogurtom, mliječnim umakom i sl.). U nas postoji običaj da se repa kiseli kao i kupus pa se koristi u zimskim mjesecima, najčešće u obliku složenaca u kojima se repi dodaju grah, krumpir, ječam te suho i svježe svinjsko meso.