Smokve

Opis i podrijetlo

Smokve se mogu zamrznuti i čuvati do šest mjeseci, a suhe smokve čuvajte na hladnom i tamnom mjestu ili u hladnjaku nekoliko mjeseci.

Smokve pripadaju u najstarije kultivirane voćke. Stablo smokve našlo se u Rajskom vrtu. Spominju se u Babilonskim spisima, a Sumerani su 2900 g.pr.Kr. smokve koristili u ljekovite svrhe. Smokva je bila omiljeno voće Kleopatre, atletičara na Olimpijadi jer su ih dijelili kao medalje. Plod smokve čini prema unutra uvijeni cvijet, a pravi su plod sjemenke. Na Mediteranu su smokve došle iz Indije preko Turske.

Plinije Stariji za smokve kaže: "Smokve obnavljaju. Osnažuju mlade, a starima održavaju zdravlje i brišu bore da izgledaju mlađe."

Energetska i nutritivna vrijednost

Energetska vrijednost 100 g svježih smokava iznosi 74 kcal / 310 kJ. Od toga sadrži 19,2% ugljikohidrata, 0,75% proteina i 0,3% masti.
Od mineralasvježasmokva sadrži kalij (232 mg), kalcij (32 mg), magnezij (17 mg), fosfor (14 mg), mangan (0,1 mg), željezo (0,4 mg), selen (0,2 mg), bakar (0,07 mg) i cink (0,15 mg).
Od vitamina svježa smokva sadrži vitamine B kompleksa, vitamin E i K i malo vitamina C.
U 100 g svježeg ploda smokve nalazi se 3 g vlakana, 31 mgfitosterola, beta-karotena 85 μg.

Energetska vrijednost 100 g sušenih smokava iznosi 249 kcal / 1041 kJ. Od toga sadrži 64% ugljikohidrata, 3,3% proteina i 0,9% masti.
Od minerala suhasmokva sadrži kalij (680 mg), kalcij (162 mg), magnezij (68 mg), fosfor (67 mg), mangan (0,5 mg), željezo (2 mg), selen (0,6 mg), bakar (0,3 mg) i cink (0,5 mg).
Od vitamina suha smokva sadrži malo vitamina C, vitamine B kompleksa, vitamin E i K. U 100 g suhog ploda nalazi se 9,8 g vlakana, 32 mgluteina-zeaksnatina.

Ljekovitost

Smokva se sa svojim nutritivnim sastavom i ljekovitim svojstvima izdiže iznad mnogih vrsta voća.

Bolji su izvor vlakana od većine voća. 28% vlakna iz smokve su topljiva. Ovaj oblik vlakana pomaže u kontroli razine šećera u krvi te snižava razinu kolesterola vežući ga u probavnom traktu. Studije pokazuju da se konzumacijom voća s topljivim vlaknima smanjuje energetski unos, a zadržava ista sitost kao i konzumiranjem hrane s višom energetskom vrijednošću. To znači da vlakna mogu znatno pripomoći u snižavanju težine. Netopljiva vlakna povoljno djeluju na zdravlje debelog crijeva.

Smokva je bila omiljeno voće atletičara na Olimpijadi jer su ih dijelili kao medalje.

Neke procjene pokazuju da je oko 70% oboljenja od raka povezano s lošom prehranom. Većina prehrambenih teorija povezuje visoki unos masti i nizak unos vlakana s rakom debelog crijeva; velika konzumacija alkohola povezuje se s rakom pluća, dojke, probavnog sustava i raka jetre. Niz istraživanja pokazuje da konzumacija voća i povrća može utjecati na usporavanje pojave raka. Prije se ovo svojstvo pripisivalo djelovanju vitamina i minerala, međutim, otkriveno je da u tome veću ulogu imaju - polifenoli. Oni djeluju kao antioksidansi, blokiraju gene koji uzrokuju rak i usporavaju rast tkiva raka. Osim uobičajenih polifenola, smokve sadrže i benzaldehid i kumarin koji se uspješno koriste u terapiji protiv raka.

Veliki broj epidemioloških studija pokazuje zaštitnu ulogu voća i povrća prema krvožilnom sustavu. Konzumiranjem svježeg voća i povrća značajno se smanjuje rizik od srčanog udara. Zaštitna uloga pripisuje se flavonoidima, kojih u smokvama ima oko 1,1 g / 100 g svježeg ploda, približno udjelu flavonoida u zobi i nekim mahunarkama, a puno više od uobičajenog voća, crvenog vina ili čaja. Smokve imaju i veći sadržaj kalija koji zajedničkim djelovanjem s kalcijem sudjeluje u regulaciji krvnog tlaka te na taj način pomaže u zaštiti krvožilnog sustava.

Svježa smokva smirujuće djeluje kod upale bronhijalnih puteva. Sadrži visok udio vode i prirodnih šećera pa je korisna kod oporavka od iscrpljenosti i detoksikacije. Šećer stimulira rad mozga i pojačava pamćenje. U narodnoj je medicini poznato da su izmljevene smokve dobre za čišćenje kože lica, a pomažu i kod akni.

Listovi su smokve jestivi i ljekoviti. Pokazalo se da imaju antidijabetsko djelovanje, snižavaju trigliceride u krvi, a pomažu i kod inhibicije rasta stanica raka.

Kupovanje i čuvanje

Ovo se tipično mediteransko voće, ovalnog ili kruškolikog oblika, može jesti svježe i sušeno. Najpoznatije su tri podvrste smokvi - bijele, crne i crvene, a vanjska boja ploda varira od svijetlozelene, zlatne, smeđe pa sve do tamnoljubičaste. Cijela je smokva jestiva: od vanjske kožice, do slatkog, crvenog, mesnatog središnjeg dijela sa sitnim sjemenkama.

Stoga prilikom kupnje obratite pažnju da su smokve izvana neoštećene, mekane na dodir kada ih se nježno stisne, ali da nakon pritiska zadržavaju svoj oblik. Miris im mora biti blag, a ukoliko je kiseo radi se o prezreleom voću pa će i njihov okus biti kiseo. Ukoliko kupujete domaće smokve, blaga puknuća vanjske kožice nisu toliko važna ako ćete ih odmah konzumirati.

Zrele smokve bilo bi najidealnije pojesti isti dan. S obzirom na njihovu osjetljivost, možete ih čuvati u hladnjaku u jednom sloju posložene na pladnju ili plitkoj posudi obloženoj kuhinjskim papirom s poklopcem do dva dana kako se ne bi oštetile. Još nedozrele smokve možete držati jedan ili dva dana na sobnoj temperaturi dok im vanjska kožica ne omekša, ali one neće razviti onu aromu koju imaju smokve prirodno dozrele na stablu. Smokve se mogu zamrznuti i čuvati do šest mjeseci, a suhe smokve čuvajte na hladnom i tamnom mjestu ili u hladnjaku nekoliko mjeseci.

Priprema jela sa smokvama

Najbolji je način uživanja u punoći okusa smokvi jesti ih svježe. Operite ih kratko pod tekućom vodom i pažljivo ih obrišite kuhinjskim papirom. Poslužite ih na sobnoj temperaturi cijele ili narezane na četiri dijela koji se drže zajedno kao desertno voće.

Svježa smokva sadrži visok udio vode i prirodnih šećera pa je korisna kod oporavka od iscrpljenosti i detoksikacije.

Kao predjelo mogu se poslužiti s pršutom na salati od rikule s listićima parmezana, kobasicama ili kratko popečene s pancetom. Izvrsno se kombiniraju s orašastim plodovima poput oraha, pistacije i badema pa izvrsno odgovaraju kao dodatak sirnim platama s grožđem.

Središnji dio smokvi možete nadjevati slanim nadjevom, od sira, poput rocqueforta, fete ili kozjeg sira, celera, a izvrsni su i slatki nadjevi od mascaroponea u koji ste umiješali med i sitno narezane orašaste plodove: od marcipana, oraha, malina ili moussea od malina.

Smokve se mogu poširati u crvenom vinu, medu ili šećernom sirupu, karamelizirati ili peći s maslacem.

Za poširanje smokvi stavite ih u posudu, prelijte sirupom, crvenim ili bijelim vinom ili desertnim vinima poput porta ili prošeka. Dodajte svoje omiljene arome poput cimeta, meda, vanilije ili limuna. Zakipite tekućinu, smanjite temperaturu, pokrijte posudu i na laganoj vatri kuhajte još 15 minuta dok smokve ne budu mekane. Zatim smokve prebacite u posudu za posluživanje, a tekućinu još ukuhajte dok ne bude gusta. Onda je prelijte preko poširanih smokvi. Poslužite ih uz sladoled ili sir mascarpone.

Za pripremu s maslacem, smokve prepolovite i posložite tako da im je unutarnji dio okrenut prema gore. Na svaku polovicu smokvi stavite kuglicu maslaca, poprskajte ih prošekom, svaku polovicu pospite prstohvatom cimeta ili muškatnog oraščića i pecite ispod gornjeg grijača dok ne dobiju laganu smeđkastu boju. Možete ih poslužite uz mesna ili jela od peradi, a ukoliko polovice smokvi prije stavljanja u pećnicu premažete medom, možete ih poslužiti kao desert.

Za karamelizirane smokve: uronite ih u vodu i uvaljajte u kristal ili vanilin šećer dok nisu u potpunosti prekrivene šećerom. Stavite ih u plitak kalup i pecite na 220°C oko 15 minuta ili dok se šećer ne karamelizira. Ostavite ih da se ohlade pa poslužite.

Smokve izvrsno nadopunjuju i slana jela. Pečena pačja prsa možete poslužiti s pirjanim gljivama i karameliziranim svježim smokvama u umaku od smokava na bazi od pilećeg temeljca i crnog vina. Uz pečenu janjetinu možete poslužiti tapenadu od pečenih smokvi, crnih maslina, kapara, nara, ružmarina, aceta balsamica i mljevenih oraha.

U kombinaciji s kruškama pripremite ih u obliku štrudle ili prhke pite. Kuhanjem smokvi uz dodatke začina i likera možete dobiti izvrsne džemove i kompote, koje poslužite uz slana i slatka jela, poput pečene svinjetine ili crème brûléea.

Sušene se smokve mogu jesti samostalno ili ih također možete nadjevati marcipanom, kremastim sirom ili orašastim plodovima. Mogu se pripremati u kompotima ili poširati u vinu s dodatkom narančina i limunova soka, klinčića i anisa te poslužiti s jogurt kremom. Svakako nesvakidašnja su kombinacija poširane suhe smokve s medom i ružmarinom u bijelom vinu koje, kada se uguste kuhanjem, usitnite u električnoj sjeckalici u glatku smjesu i njome premažite talijanske ciabatte ili neko drugo duguljasto pecivo na koje onda stavite tanke ploške pršuta i sira brie. Poširane suhe smokve u crvenom vinu možete poslužiti uz paštetu od pilećih jetrica zajedno s malo oraha, narezanog vlasca i krišku popečenog francuza. Od ricotte, svježeg estragona, sitno narezanih suhih smokvi, češnjaka, malo ulja, 2 žlice mlijeka, soli i papra pripremite dip u koji ćete umakati grisine obložene pršutom. Sušene smokve obogatit će različite vrste kruhova, krekere, kolače i nabujke.

U Dalmaciji su neizostavne u pašticadi, a svakako probajte i smokvenjak, posušeni kruščić od mljevenih smokvi i grubo narezanih badema, aromatiziran rakijom i komoračem.