Japan

Geografski položaj

Jedan od kurioziteta japanske kuhinje je fugu – balon-riba koja, budući da sadrži otrov, nepravilno pripremljena izaziva trenutačnu smrt!

Japan je otočna država koja se nalazi na istočnoj obali azijskog kontinenta, a sastoji se od oko 7 000 otoka (najveći su Honshu, Hokkaido, Kyushu i Shikoku).

Oko 16% zemlje je plodno, dok su ostalo uglavnom planine prekrivene šumom. U Japanu su zbog geografskog položaja česti potresi i vulkanske erupcije.

Povijesni utjecaj

Dugotrajna vladavina zen budizma ostavila je traga i u kuhinji, pa je japanska kuhinja danas pravi raj za vegetarijance. Soja i njeni proizvodi na tisuću načina, razne vrste povrća, riža, alge i morski plodovi najzastupljeniji su na njihovim stolovima.

Moderna kuhinja prihvatila je namirnice iz drugih krajeva svijeta (Kine, Europe i Amerike) i obradila ih prema svom ukusu. Izvorno talijansku pizzu napravljenu na japanski način možda nećete ni prepoznati: sakrit će je nadjevi od krumpira, tjestenine, ploške kuhanog jajeta i podloga od majoneze umjesto ketchupa.

Karakteristike kuhinje

Japanska kuhinja spada u najzdravije kuhinje svijeta. Tofu, miso, sushi, zeleni čaj - popularnost ovih namirnica i jela širi se cijelim svijetom, ali jednostavnost i eleganciju posluživanja teško je postići igdje drugdje kao u Japanu.

Soja i njeni proizvodi na tisuću načina, razne vrste povrća, riža, alge i morski plodovi najzastupljeniji su na japanskim stolovima.

Japanska kultura posvećuje veliku pažnju detaljima i ritualima. Od toga nije izuzeta ni prezentacija jela, koja se osmišlja vrlo minuciozno i rezultira harmonijom oblika, boja i tekstura, pa je posluženi obrok i praznik za oči.

Zanimljiv je i način slaganja obroka: obavezna je juha, zatim riža ili tjestenina, te nekoliko vrsta priloga, od kojih je svaki spremljen drukčijom tehnikom (kuhanjem, parenjem, prženjem, kiseljenjem ili sirov). I tradicionalne su kuharice podijeljene na poglavlja prema načinu pripreme jela, a ne, primjerice, prema vrsti namirnica ili obroka.

Miso juha, bistra juha od fermentirane soje, jede se čak i za doručak. Sushija ima jako puno, i nisu svi sa sirovom ribom, kao što je uvriježeno mišljenje na zapadu. Temaki sushi su u obliku stošca, nori-maki su rolice od riže i povrća ili ribe, a gunkan lađice punjene su ribljom ikrom. Sushi se poslužuje na minijaturnim stolićima od bambusa. Mali zalogaji od narezane sirove ribe zovu se sashimi, obrađuju se vrlo oštrim i izduženim nožem, a jedu se uz umak od soja sosa i wasabi paste (paste od vrlo ljutog hrena).

Duboko prženje komadića povrća i ribe u tijestu zove se tempura. Kiselkasto-slatki ražnjići od piletine zovu se yakitori, a slane palačinke s mesom ili povrćem okonimiyaki.

Shabu shabu je spoj jedenja i zabave: na sredini stola postavi se lonac s kipućom juhom, u kojoj si svaki gost sam kuha vrlo tanko narezane komade mesa.

Svakodnevni napitak je zeleni čaj, a svjetski poznata rakija od riže, sake, pije se naiskap, i to dok je još topla; hladan se pije samo vrlo kvalitetan sake.

Jedan od kurioziteta japanske kuhinje je fugu – balon-riba koja, budući da sadrži otrov, nepravilno pripremljena izaziva trenutačnu smrt! Usprkos tome, smatra se vrhunskom delikatesom, a spravljati je smiju samo posebno educirani kuhari.

Namirnice

Glavni sastojak japanske kuhinje je riža, i to japanska bijela riža kratkog zrna (hakumai). Od posebne, ljepljive riže mochi rade se i deserti. Postoji bezbroj načina za pripremu riže, a ona se čak i dijeli na jutarnju, podnevnu i večernju!

Udon (pšenični rezanci), soba (tanki heljdini rezanci) i ramen (tanki rezanci s jajetom, uvezeni iz kineske kuhinje) su, pak, najzastupljenije vrste tjestenine, koja se također pojavljuje u mnogim jelima. Ipak, osnovni način posluživanja je u juhi s ribljim ili soja umakom te povrćem. Soja umak (svijetli, tamni i tamari) neizbježan je kod pripremanja namirnica ili kao umak za već pripremljenu hranu.

Ostale namirnice u piramidi prehrane su riba i ostali morski plodovi (račići, školjke, hobotnice, lignje, rakovi, jegulje, jastozi), povrće (krastavac, rajčica, špinat, kupus, patlidžan, daikon, slatki krumpir, azuki i mungo grah, razne vrste izdanaka: sojini, bambusovi, od graha), alge (nori, kombu, wakame, hijiki), sojin sir tofu i gljive (shiitake). Povrće se kiseli, pa je, na primjer, ukiseljeni daikon, vrsta repe, često sastavni dio sushija. Tradicionalna kuhinja ne susreće se često s mesom, ali suvremeni Japanci često uključuju piletinu ili govedinu u svoje jelovnike.

Od začina, osim sveprisutnog soja umaka, posebnost japanskoj kuhinji daju i rižin ocat, sezamovo ulje, sol sa sezamom (gomashio), mirin, ljuti hren wasabi, đumbir...

Postavljanje stola

Tradicionalno postavljanje stola prošlo je kroz mnoge faze, ovisno o tipu stola koji je bio moderan u određenom razdoblju. Početkom 20. stoljeća obitelji su se okupljale oko većeg, niskog stola, ali danas se prednost ipak daje klasičnom, zapadnjačkom stolu i stolcima. Ispred svakog gosta posloženo je pet zdjelica i tanjura: zdjelica s rižom i zdjelica s juhom lijevo i desno, a iza njih tri tanjura za priloge. I štapići, naravno – ispred najbliže zdjelice, s vrhovima usmjerenima na lijevo.

Lunch-paketi ili bento tipičan su primjer japanskog načina razmišljanja: staviti svaku stvar u svoj odjeljak. Bento posude sadrže pretince za svaku vrstu hrane: juhu, rižu ili tjesteninu, ribu, povrće i desert.

Fast facts

• Originalno ime: Nihon, Nippon
• Površina: 388 888 km²
• Stanovništvo: oko 127 000 000
• Najveći gradovi: Tokyo, Osaka, Kobe, Kyoto
• Zastava: Hinomaru
  (crveni krug na bijeloj podlozi, simbolizira Zemlju Izlazećeg Sunca)
• Himna: Kimigayo
• Simbol: sakura (trešnjin cvijet)