Veoma je korisno u proleće jesti što više zelene salate, jer poboljšava varenje, sadrži vitamin C, beta karotin pa je dobra za srce. Odlično je dodati i rotkvice i koji list svežeg spanaća ili maslačka. Sve ovo će pomoći organizmu i dati mu novu energiju.
Zelena salata (lat. Lactuca sativa) od davnina je zauzela svoje mesto u ishrani, širom sveta. Njeno poreklo nije tačno utvrđeno, ali prema nekim spoznajama današnja salata je potomak samonikle vrste s područja Sibira.
Još su stari Grci i Rimljani shvatili njenu vrednost i koristili je.
Hipokrat, grčki lečnik i otac medicine, pripisivao joj je snažna lekovita svojstva.
U staroj Persiji bila je cenjena kao namirnica koja osigurava miran san.
U prošlosti je bila poznata kao "trava mudraca", što dovoljno svedoči o njenoj vrednosti.
Zelena salata bogata je vitaminima A, C, E, B1, B2, B3, B6, a sadrži i fosfor, kalcijum, magnezijum, gvoždje. Treba je koristiti svežu i iako svi obično više volimo unutrašnje svetlije listove, oni spoljašnji tamniji imaju veću nutritivnu vrednost.
U svetu postoji preko 200 vrsta zelene salate, a kod nas su najpoznatije glavatice – puterica i kristalka, zatim rimska salata, endivija, radič, matovilac i rikula.
Osim u kulinarstvu, zelena salata ima svoje mesto i u kozmetici pa se od nje prave maske i losioni za kožu lica i vrata.
:(Još nema komentara