Fotografija hrane

Fotografija hrane

Fotografija hrane? Jedan od težih oblika fotografije, skuhani ručak ne može čekati… Kako pogoditi pravo svjetlo, sunčani dan, pravu boju tek ispečene pite… često ručak i nije baš reprezentativan…

Netko se dosjetio i prilikom fotografiranja koristio neke druge tehnike… pitam se, želi li netko od nas te salate i slastice kušati?

Motorno ulje, lak za kosu, ljepilo … samo su neki od tajnih sastojaka koje koriste neki fotografi prilikom fotografiranja hrane.

Motorno se ulje često koristi umjesto sirupa i preljeva za mesna jela. Loptice vate stilisti koriste za bolju iluziju isparavanja, dok se ljepilo često koristi umjesto mlijeka. Boja za zidove može poslužiti kao čokoladni ili mliječni preljev. Pasta za cipele koristi se kako bi hamburgeri bili privlačniji i dobili boju kao da su upravo skinuti s rešetke roštilja. Lak za kosu često se koristi kako bi salate izgledale što svježije i sjajnije. Grožđe pošpricano dezodoransom djeluje sočno i svježe. Kako fotografirati sladoled koji se brzo topi pod toplinom silnih reflektora? Zato krumpir pire ostaje čvrst i ne smeta mu temperatura. Glicerinom postižemo besprijekoran izgled pilićima ili morskoj hrani koji možda baš i nisu svježi.

Dok promatramo fotografiju fine torte u sjajnim časopisima, moramo znati da je profesionalni slastičar ispekao i dekorirao tortu, profesionalni stilist složio sve rekvizite, te je sve to profesionalni fotograf fotografirao, uz idealne uvjete samo njemu znane.

Svaka fotografija na našoj slatko/slanoj stranici nastala  je u našim  ,,prirodnim,,  uvjetima. Svako jelo nastalo je i fotografirano u našoj kuhinji bez uporabe gore navedenih sastojaka, i vjerujte mi, svako jelo bilo je slasno pojedeno!!! Na žalost, nemamo niti jednog profesionalca, ali nas to ne smeta da nastavimo dalje.

U nedostatku prirodnog svjetla, znamo se poslužiti mini studijem (ručni rad moga muža: studio izrađen od paus papira i letvica te reflektor), ogledalom ili kartonom uvijenim u foliju kako bi dobili što bolje svjetlo.

Nakon dugotrajnog proučavanja fotografije hrane i fotografiranja po principu pokušaja i pogrešaka, pokazat ću Vam kako ja to radim:

Dnevno svjetlo najbolji je izbor i zato ga koristite što je više moguće. 

Samo dnevno svjetlo može biti drugačije, ovisno slikate li ujutro ili u kasno poslijepodne, intenzitet svjetla i boje su drugačije. Set za fotografiranje postavite pored najvećeg vama dostupnog prozora. Koristite bočno svjetlo da bi sjene bile ugone, ako je svjetlo direktno postavite između bijelu tkaninu ,zavjesu ili paus papir koji će raspršiti svjetlo. Potrebno je eksperimentirati da bi pronašli koje doba dana vama najviše odgovara. Kvalitete dnevnog svjetla ovisi i o tome u koje doba dana slikate. Najbolje rezultate dobit ćete 2-3 sata nakon izlaska sunca i 2-3 sata prije zalaska sunca. Kod svake fotografije morate znati otkuda dolazi svjetlo i trebali bi razumjeti kako se ono može odraziti na vašoj fotografiji. Uz prednje svjetlo zrake direktno padaju na tanjur koji slikate. Iako će vam olakšati posao, jer ne morate brinuti o sjenama, ovo svjetlo se slabo koristi u praksi. Pozadinsko svjetlo znači da vam se prozor nalazi direktno iza subjekta slikanja. Dosta se koristi u fotografiranju hrane, zato što na zanimljiv način može istaći pojedine dijelove slike. U većini slučajeva, da bi dobili balans, morat ćete si pomoći dodavanjem svjetla na prednji i bočni dio tanjura kojeg slikate. Ono je često zastupljeno zato što daje dimenziju vašim fotografijama, i tako ističe oblik, teksturu i sjene hrane, i onog što se nalazi na setu. Jedini problem koji se javlja kod bočnog svjetla jesu sjene, koje ponekad mogu biti i prejake. To ćete  riješiti ako postavite komad stiropora (ili karton umotan u foliju) ili ogledalo  sa suprotne strane, od kojeg će se svjetlost odbiti i popuniti sjene.

Nikada, baš nikada ne koristite blic!

Direktno svjetlo blica ubija sjene, eliminira dubinu i dimenzije koje fotografiju čine lijepom. U nedostatku dnevnog svjetla ili povećajte osjetljivost vašeg foto-senzora (ISO vrijednost), ili koristite dodatnu rasvjetu.

Nabavite stativ za fotoaparat.

Ako nemate dovoljno svjetla, a slikate iz ruke, rezultat će biti zamućena slika – koristite stativ. Uz ovu malu investiciju imat ćete više slobode u vašem radu.

Pažljivo birajte dodatne rekvizite za slikanje.

Dodatni rekviziti vam pomažu da prikažete ono što želite, da svako jelo ima svoju priču. Nekoliko stvari koje će vam dobro doći su: bijela podloga i podloga od drveta, jednostavne tkanine u različitim bojama, tanjuri, osnovni pribor za jelo, daske za rezanje, šalice… Ti dodatni detalji određuju uspjeh vaše slike na kraju, ali ne pretjerujte. Previše dodatnih stvarčica može odvući pažnju s vašeg tanjura, neka bude jednostavno složeno, ali s ukusom.

Ako niste zadovoljni, krenite ispočetka.

Dogodit će vam se da sve postavite, fotografirate  i niste zadovoljni rezultatom. Neka vam ne bude teško, krenite ispočetka, bez obzira što ste utrošili ,,samo,, 30 minuta na prvu kompoziciju. Prebacite fotografije na računalo, otkrijte u čemu ste ,,pogriješili,, i pokušajte to ispraviti. Isprobajte više kombinacija, napravite što više fotografija.

Moj osnovni savjet je pregledati puno fotografija hrane.

Pogledajte rasvjetu, ekspoziciju, fokus, kako je sve je uređeno, izbor boja u kadru, pozadinu, kako je hrana posložena... To će vam pomoći i usmjeriti vas kako bi poboljšali svoju fotografiju! Proučiti što više knjiga i časopisa, ne kopirati, već samo ,,uloviti,, koju novu, interesantnu ideju.

Postavke fotoaparata

Dobro proučite svoj fotoaparat! Prilikom fotografiranja u različitim uvjetima obratite pozornost na ISO osjetljivost, balans bijele boje i otvor blende.

Fotografiju možete urediti i malo doraditi u nekom programu za obradu fotografije, ali, vjerujte mi, ni jedan program lošu fotografiju ne može pretvoriti u dobru fotku!

Kuhajte, fotografirajte, igrajte se i uživajte!

                                        Mirjana Šmit / autorica (i fotografkinja)

                                         stranice http://www.odslatkogasladje.net/