Doris Valković: Food blogerica uz koju su zdrava jela nikad ukusnija i zabavnija

Doris Valković je naša poznata food blogerica i obožavateljica brojnih proizvoda Podravke, a posebno podržava nutritivnu strategiju Podravke. Hrana koja brine o vama slogan je koja otkriva i cilj strategije. Podravka kao i uvijek brine o zdravlju svojih potrošača, pa je u poznatim i nekim novim proizvodima smanjen udio soli i dodanih šećera, obogaćeni su vlaknima, bjelančevinama, vitaminima i mineralima. Uz to nudi proizvode bazirane na voću, povrću, mahunarkama, cjelovitim žitaricama i biljnim izvorima proteina, pa nije ni čudo da ova široka paleta proizvoda savršeno odgovara ukusnim jelima poznate food blogerice Doris. Nešto više o svojoj zaljubljenosti u hranu, odgovornosti i trudu tijekom kreiranja recepata, kao i o svojim počecima na blogerskoj sceni, otkrila nam je u ugodnom razgovoru.

1. Prije nekoliko godina krenula si na put kompletne promjene ishrane, što te motiviralo i kako je izgledalo to putovanje?

Na promjenu prehrane ponajviše me motiviralo zdravstveno stanje. Bilo je potrebno promijeniti određene navike kako bi podignula razinu i kvalitetu života nabolje. Prešla sam iz, rekla bih, klasične prehrane u prirodniju. Namirnice koje sam počela koristiti bile su isključivo prirodne, bez umjetnih bojila, aditiva, bijelog šećera i sl.

Dugo prije tog trenutka radikalnije promjene prehrane izbacila sam i mlijeko jer mi nikako nije odgovaralo te počela koristiti biljne alternative. Nakon toga je uslijedilo izbacivanje svih visoko procesuiranih namirnica odnosno prestala sam kupovati i konzumirati kupovne slatkiše, slane grickalice te meso i još dosta namirnica jer sam bila i na anti-candida dijeti.

Za to vrijeme trebala sam više nego inače pripremati svoju hranu i to s vrlo ograničenim brojem namirnica. Tako sam počela kreirati i zapisivati recepte te sam otvorila blog gdje sam dijelila iste. Nakon određenog perioda više nisam toliko „stroga“ što se namirnica tiče. Volim balansirati s prehranom tako da se ne ustručavam konzumirati kupovne slastice, no i dalje je glavni moto kojim se vodim „plant-based“.

2. Možeš nam nešto više reći o plant based prehrani i koliko je zahtjevna u praksi s obzirom da smo i dalje društvo s velikim postotkom mesojeda?

Plant based se odnosi na prehranu koja se bazira na namirnicama biljnog porijekla no to ne znači da su u ovom tipu prehrane namirnice životinjskog porijekla strogo „zabranjene“. Osobe koje jedu plant based, odnosno „na biljnoj osnovi“, jedu ponajviše namirnice biljnog porijekla no ponekad se u prehrani mogu naći jaja, sir, riba i sl. Dakle naglasak je na unošenju što više namirnica biljnog porijekla u svakodnevnoj prehrani.

Tako je moja prehrana 99% biljnog porijekla i kod kuće pripremam samo takvu hranu dok u slučaju putovanja i sličnih situacija pojedem namirnicu/e životinjskog porijekla. Mislim da je ovakav tip prehrane prilično održiv jer se ne stvara ograničavajući osjećaj da nešto „ne smiješ“ jesti (što može dovesti i do poremećaja u prehrani kod nekih ljudi). Isto tako potencira se što raznovrsnija prehrana u obliku velikog broja raznog povrća, voća, grahorica, žitarica, sjemenki i orašida.

3. Vješto spajaš tradiciju u svojim plant based receptima, koliko vremena posvećuješ učenju o namirnicama i njihovoj pripremi?

Mogu reći da sada već razumijem dosta namirnice jer kuham aktivno više od 15 godina. Uz to sam i išla u Školu prirodnog kuhanja te tamo stekla određena znanja.  Puno čitam i istražujem potencijal određenih namirnica te ih kombiniram u svojim jelima. U ovom „plant based“ svijetu svako malo izađe neka nova informacija o sposobnosti određene namirnice, tako je i relativno nedavno došlo do informacije da voda iz konzerve slanutka, ili pak od kuhanja slanutka,  (ili neke druge grahorice) može zamijeniti bjelanjak od jaja. Dakle od one vode koju bi inače bacili možemo raditi pavlovu, meringu i sve ostale slastice koje uključuju bjelanjak. Dolazimo do saznanja da je zbilja veliki potencijal biljnih namirnica, kao i maksimalna iskoristivost istih.  Vjerujem da je, na svim poljima, cjeloživotno učenje imperativ.

4. Gdje nabavljaš namirnice i na što posebno obraćaš pažnju prilikom kupnje proizvoda?

Namirnice ponajviše nabavljam na tržnici, barem što se svježeg povrća i voća tiče te u specijaliziranim trgovinama „zdrave hrane“ ali i u supermarketima. Uvijek sam u potrazi za namirnicama koje možda nisu toliko dostupne kod nas, čisto jer želim probati nešto novo, i prilično sam upućena u ponudu trgovina.

Uvijek čitam deklaracije proizvoda pri kupnji, na to najviše obraćam pozornost. Također, ako kupujem voće i povrće u supermarketima onda je to najčešće organskog porijekla. 

Doris Valković na svom Instagram profilu Foodoris svakodnevno objavljuje recepte za ukusna i zdrava jela

5. Već nekoliko godina surađuješ s Podravkom, najvećom domaćom prehrambenom industrijom koja primarno misli na zdraviju prehranu svojih potrošača i marljivo radi na novim proizvodima koji sadrže manje soli i šećera, te onima s više proteina. Kakva su tvoja iskustva s Podravkinim proizvodima i možeš li nam otkriti omiljene?

Zbilja sam počašćena i sretna što mogu surađivati s Podravkom. Velika većina proizvoda koje Podravka nudi dio su moje prehrane i iznimno mi je drago da mogu kreirati recepte za tako velikog proizvođača hrane u Hrvatskoj, posebice jer ulažu napore da svoje proizvode učine zdravijima.

 Moji omiljeni proizvodi su Gussnel koji koristim zbilja jako često jer mi zna služiti kao zamjena za jaja u slasticama ili za zgusnuti umake, variva i sl. Također kod kuće uvijek imam prašak za pecivo, konzerve grahorica, O'Plant biljne napitke, Ajvar, Dijon senf, koncentrat rajčice, BIO sjeckanu rajčicu, kiselu ciklu i krastavce.

6. Gotovo svakodnevno na svom IG profilu produciraš nove recepte, otkud crpiš inspiraciju i kako izgleda proces do izrade jednog finalnog recepta?

Inspiraciju pronalazim u namirnicama, godišnjim dobima ali i u bespućima interneta i kuharica. Često vidim nešto što mi se svidi pa pokušam napraviti neku svoju varijantu jela. Isto tako inspiriraju me tradicionalna ali i moderna jela kao i putovanja.

Proces ide ukratko ovako: dobijem određenu ideju, krećem pisati kako će recept/jelo izgledati te ga testiram. Ako zadovoljava uvjete snimim proces pripreme i objavim recept. Apsolutno sve što napravim i pojedem, uz pomoć dečka J Od njega također dobijem povratnu informaciju što mi puno znači kojim smjerom ići. Ponekad neki recept, posebice neke slastice, iziskuju više tura testiranja što zna biti malo naporno i izazovno no jednom kada uspije onda nastane pravo uzbuđenje i veselje te jedva čekam podijeliti sa svojim pratiteljima jer znam koliko će i njih obradovati novi recept.

7. Zagovarateljica si slow food pokreta u kuhinji, možeš li nam objasniti koje su primarne prednosti pokreta kojeg podržavaju milijuni ljudi u svijetu?

Slow food pokret u kuhinji potiče nas da promišljamo o hrani koju konzumiramo. Da budemo svjesniji svojih prehrambenih navika i odluka. Da usporimo u ovom užurbanom svijetu i posvetimo se trenutku pripreme i konzumiranja hrane koja je, ponajprije, lokalnog uzgoja. Slow food pokret potiče na održavanje lokalnih prehrambenih kultura i tradicija jer hrana nije samo gorivo, ona je puno više od toga. Ona nas povezuje, ona je dio kulture i trebamo se pobrinuti da kultura (pre)hrane ne nestane. Prednosti konzumiranja takve hrane je višestruka a odnosi se na održavanje i očuvanje tradicija, posvećenost samoj pripremi i konzumaciji hrane, sociološki aspekt ali i očuvanje lokalne proizvodnje i tržišta te smanjenje negativnih učinaka proizvodnje i transporta hrane na okoliš.

8. Koliko je takav stil ishrane ostvariv u današnjem užurbanom načinu života i koje savjete bi podijelila s početnicima?

Zbilja je teško u ovom užurbanom načinu života pronaći vrijeme za svakodnevno kuhanje i pripremu hrane no zbilja se moramo potruditi pronaći vremena za to jer je apsolutno bitno što i kako jedemo. Nad hranom koju pripremamo kod kuće imamo apsolutnu kontrolu što znači da nećemo pronaći one skrivene sastojke koji nam u prehrani nisu potrebni ako koristimo namirnice koje su prirodne. Hrana koju jedemo bitna je za naše zdravlje, što mentalno što fizičko, te za cjelokupno funkcioniranje. Za sve postoji rješenje pa tako i za ovaj klasičan problem modernog čovjeka zvan „nedostatak vremena“.

Najbitnije je dobro se pripremiti. Krajem tjedna, najbolje za vikend, možete napraviti kompletni raspored za cijeli tjedan što ćete jesti, dakle od ponedjeljka do petka napišete sve obroke koje ćete konzumirati. Napišete na temelju tih recepata popis namirnica koje vam trebaju i otići ćete u šoping. Kada obavite kupnju napravite navedene recepte. Neke recepte ne morate do kraja napraviti jer je ipak svježe napravljeno povrće najkvalitetnije. Tako da napravite barem osnovnu pripremu i bazu, npr. skuhati žitarice, ispeći korjenasto povrće u pećnici, pripremiti grahorice, napraviti chia puding ili prekonoćne zobene za doručak, oprati povrće te ga narezati i spremiti u hladnjak, nasjeckati luk i češnjak itd… Tako pripremljene namirnice, ili dio recepta, olakšat će vam tijekom tjedna pripremu obroka, kada možda ne stignete ići u trgovinu po namirnice i/ili kuhati svaki segment jela. Osim što ćete si olakšati pripremu, smanjit ćete usputnu kupovinu u pekarama, gotove ili polugotove hrane ili pak svakodnevno naručivanje dostave hrane.

I nekoliko blic pitanja za kraj:

Povrće ili voće u desertima? – oboje! 😋

Putovanje ili kuhanje? – apsolutno oboje!

Domaća ili internacionalna kuhinja? – volim domaću kuhinju ali isto tako volim i istraživati nove okuse.

Kolač ili palačinke? - kolač

Doručak iz zdjelice ili sendvič? – ovisi o danu i raspoloženju no naginjem doručku iz zdjelice.