Trešnje

Opis i podrijetlo

Trešnje su jedna od „najproljetnijih“ namirnica budući da su pravi dokaz da smo napokon ušli u sve toplije dane i bliži nam se ljeto. Dozrijevaju u vrlo kratkom vremenskom razdoblju krajem svibnja odnosno početkom lipnja te ih je potrebno „uhvatiti“ u točno određenom trenutku dozrijevanja kako bismo bili sigurni da pred sobom imamo najkvalitetniji plod. Iako su možda najkarakterističnije za Europu, danas su rasprostranjene gotovo u čitavom svijetu.

Odabir i skladištenje

Najzrelije su trešnje one s izrazito crvenom, tamnijom bojom koja izgleda zdravo, zrelo i taman spremno za konzumaciju. Posve je nebitno da li su na stabljici ili već odvojene budući da to ne garantira njihovu zrelost. Također je važno voditi računa da nisu oštećene (od strane životinja ili raznih udaraca), napukle te da ne posjeduju tamne mrlje budući da to indicira da su se počele kvariti, a i premekane trešnje su indikator starosti.

Zbog visokog sadržaja polifenola trešnje mogu smanjiti visoki krvni tlak.

Za održavanje svježine trešanja gotovo je neophodno skladištiti ih na hladnom prostoru, a budući da se radi o proljetnom razdoblju, uglavnom je to hladnjak.

Idealno ih je u hladnjak spremiti u plastičnoj vrećici, međutim ukoliko to nije moguće, i posuda (zatvorena ili otvorena) će poslužiti. Kao i kod većine voća i povrća koje se skladišti u hladnjaku, preporuka je prati i ispirati netom prije konzumacije, a ne prije samog skladištenja. Tako skladištene mogu izdržati otprilike 5 dana. Ukoliko ih pak želite sačuvati za neko kasnije vrijeme, trešnje se mogu skladištiti i u zamrzivaču, bilo da su otkoštene ili ne.

Priprema i termička obrada

Osim što se konzumiraju kao svježe, netaknute, samo isprane i servirane u zdjelici ili šalici, trešnje možemo koristiti u raznim kulinarskim kombinacijama. Iako se najčešće koriste svježe, moguće ih je koristiti i kao sastojak u kolačima, ali ipak mnogo rjeđe nego njima srodne višnje. Također su čest sastojak proljetnih smoothija, ali i voćnih i povrtnih salata ili pak ljetnih kocki leda. U desertima mogu biti sastojak sladoleda, ali i ukusnih umaka za tople kolače ili pak hladne torte od sira. U svakom slučaju, za bilo koji recept koji zahtijeva korištenje trešanja, važno je da su temeljito isprane te otkoštene.

Nutritivna svojstva

Osim što su bogate polifenolima odnosno antioksidansima, trešnje također imaju visok sadržaj kalija što pomaže „izbacivanju“ viška tekućine iz organizma. Dobar su izvor vitamina C i kao takve odličan borac protiv upalnih procesa organizma, a visoki sadržaj prehrambenih vlakana i nizak sadržaj kalorija ih čine jednim od najboljih namirnica u predljetnom razdoblju.

Konzumacija

• desertne kreme i umaci
• sastojak punjenja palačinki
• voćne ili čak povrtne salate
• sladoledi ili smrznuti jogurti
• kolači i torte kombinacija sa svježim ili ricotta sirom