Vegetarijanstvo ima sve više pristalica, naročito među mlađom generacijom, mada se ne radi o novom trendu. Vegetarijanaca je bilo uvijek, a razlozi su brojni.
One, koji misle da je vegetarijanstvo trend koji bilježimo posljednjih nekoliko desetljeća, treba podsjetiti da su vegetarijanci bili Leonardo da Vinci, Tolstoj, Plutarh, Voltaire, Pitagora, Einstein, Gandhi. Svatko od njih se lišavao mesa iz različitih osobnih razloga.
Svatko tko se odluči da ne jede meso i ribu, trebao bi biti spreman posvetiti više vremena u nabavci i pripremi hrane.
Ovaj posljednji je bio uvjeren da život bilo kojeg čovjeka i bilo kojeg janjeta imaju istu vrijednost. Voltaire u svom Traktatu o toleranciji, piše kako nema ništa gore od hranjenja životinjama. Tolstoj u posljednjoj, mističnoj, fazi života, odbija svaku vrstu nasilja, pa time i nasilje prema životinjama.
Prvi poznati vegetarijanac u povijesti je Pitagora. Isti način prehrane sprovodio se u školi koju je osnovao u talijanskom gradu Krotonu. Pitagora je tvrdio da svijet obiluje biljkama koje su dovoljne za preživljavanje. Smatra se da njegovo učenje proizlazi iz činjenice da je vjerovao u reikarnaciju, koja ti u sljedećem životu može namijeniti životinjski oblik?!
Osim gore navedenih razloga, koji su i danas, možda više nego ikada aktualni, treba dodati još jedan. Velika većina mladih koji se danas odlučuju na vegetarijanstvo, čine to iz brige za okoliš i budućnost. Istraživanja pokazuju da se nećemo svi moći hraniti mesom svaki dan.
Danas se otprilike 22% čovječanstva izjašnjava kao vegetarijanci. To je oko 1,5 milijardi ljudi. Kod nekih, poput Indijaca, takav izbor je dio kulture i vjere, kod stanovnika Bangladeša i Šri Lanke, na primjer, pitanje cijena.
I bez obzira na sve veću popularnost, vegetarijanski način prehrane uvijek sa sobom nosi određeni broj predrasuda i stereotipa. Od onih da ćemo se razboljeti i oslabiti zbog manjka bjelančevina, do onih kako se prava «muževnost» ostvaruje jedino šniclama i biftecima. Od onih da su vegetarijanci čudaci koji slijede mistična učenja, do mišljenja da se radi o «razmažencima» koji si to mogu priuštiti.
Vegetarijanstvo nije jednostavan izbor. Svatko tko se odluči da ne jede meso i ribu, trebao bi biti spreman posvetiti više vremena u nabavci i pripremi hrane. Nitko ne može poreći da je priprema pilećih prsiju daleko jednostavnija i brža, od čišćenja, pranja i kuhanja špinata. Nabavka seitana, sojinih pripravaka i tofua može se pokazati kompliciranijom od nabavke salame. A, što tek učiniti kad članovi iste obitelji imaju različite prehrambene navike?
Svi smo bili svjedocima omalovažavanja ili tek podsmjeha upućenih vegetarijancima. Pogotovo, što je naša kultura «duboko mesna». I uvijek nam je bilo teško prihvatiti da će netko s roštilja uzeti samo patlidžane i tikvice ili možda ništa.
Kako to da nas hrana koju jedemo tako ozbiljno obilježava u očima drugih?
Prihvaćanje vegetarijanstva je dio kulture. Obilje i dostupnost hrane, omogućilo je svakome da bira što želi jesti. Poštovanje osobnog izbora trebao bi biti temelj prihvaćanja drugih i drukčijih.
:(Još nema komentara