S jeseni, točnije krajem rujna, nastupa vrijeme za okupljanje i zajedničko trganje. Zašto se berbi tako rado odazivamo? Možda i zato što je upravo ona prvi u nizu postupaka kojim se grožđe pretvara u vino.
Iako do vina grožđe mora proći dug put, a mi ovdje i ne govorimo o njegovoj visosti, već o preteči, nisam mogla odoljeti a da članak o grožđu ne započnem poznatom parolom Hamvasove Filozofije vina: "Na koncu ipak ostaju samo dvojica, Bog i vino". Tko ne razumije grožđe, teško da može uživati u vinu.
Grožđe je danas najraširenija voćna vrsta na svijetu, a gotovo tri četvrtine grožđa se prerađuje u vino.
A mi naše razumijevanje počinjemo sa sortama vina. Kada razgraničimo da uz osnovno crno i bijelo koja se koriste za jelo svježe, razlikujemo i grožđe koje se koristi kao sirovina za proizvodnju vina, sokova, rakija, pjenušaca, konjaka, vinskog octa i drugih pića, na dobrom smo putu otkrivanja stolnog i vinskog grožđa.
Sorte stolnog grožđa
Uz savršen okus, brojni su razlozi popularnosti grožđa. Preporučuju ga u službi ljepote i zdravlja, vitkosti, za srce, za pamćenje, grožđe kao dio detoksifikacijske dijete, grožđem protiv bora i protiv stresa.
Uz toliko blagodati najbolje ga je konzumirati svježe, a stolne sorte grožđa se koriste i prerađene sušenjem, konzerviranjem, kandiranjem i sl.
Kako bi stolno grožđe zaslužilo epitet dobroga, mora odgovoriti na sljedeće tržišne zahtjeve:
- mora biti što ljepšeg izgleda, jer ga često isključivo izgled prodaje,
- grozd mora biti srednje do velik, jednolik i dobrog izleda,
- bobice trebaju biti jednakomjerne, što veće, mekane i hruskave kože,
- meso treba biti gusto, finog okusa, ne preslatko, diskretno aromatično,
- čim manje sjemenki i mekanijih,
- dulja i čvrsta stapka,
- izdržljivost pri branju, transportu, skladištenju itd.
Najveći proizvođač grožđa je Europa u kojoj prednjače Italija, Španjolska i Grčka. Poznati svjetski proizvođači su SAD (Kalifornija, Oregon) i zemlje južne polutke (Australija i Novi Zeland, Čile, Argentina, Južnoafrička Republika). Zahvaljujući njima moguća je konzumacija grožđa tijekom cijele godine.
Prema vremenu dozrijevanja stolne sorte dijelimo na rane, sorte 1., 2., 3. i 4. razdoblja.
Podjela stolnih sorti (prema dozrijevanju)
- Rane sorte: Primus bijeli, Primiera bijela, Volta crna, Perlette bijela, Prima bijela, Aurora bijela, Flame Seedless crveni, Exotic crni, Čabski biser bijeli, Sugraone bijeli, Fantasy seedless crni.
- Sorte 1. razdoblja: Cardinal crveni, Kraljica vinograda bijela, Thompson Seedless bijeli, Concord crni, Niabell crna, Pance precose bijeli, Delizia di Vaprio bijela, Matilde bijela, Perlon crveni, Premium Red, Christmas Rose crvena, Red Globe crveni, Plemenka bijela, Plemenka crvena, Majestic crveni,...
- Sorte 2. razdoblja: Muškat Hamburg crni, Alphonse Lavallée crni, Frankental crni, Sultanina bijela, Michelle Paglieri crna, Ruby Seedless crvena, Black Globe crni, Maria Pirovano bijela, Suavis crvena, Muškat D'Adda crni, Black Rose crna,...
- Sorte 3. razdoblja: Afus Ali bijeli, Italia bijela, Autumn Royal crni, Holiday crveni, Crimson Seedless crveni i dr.
- Sorte 4. razdoblja: Gros Vert bijeli, Servant bijeli, Muškat Aleksandrijski bijeli, Olivette crna, Calmeria bijela, Emperor crveni, Flame Tokay crveni, Zimsko bijelo, Valandovski drenak crveni, Krivalja bijela, Emperatriz crvena, Queen crvena, Rouge crveni i dr.
Vinsko grožđe
Da je vino najciviliziranija stvar na svijetu primijetio je jednom prilikom Ernest Hemingway. Stoga nije čudno da je grožđe danas najraširenija voćna vrsta na svijetu, a gotovo tri četvrtine grožđa se prerađuje u vino. Čak dvije trećine svjetske proizvodnje otpada na Europu.
Na kvalitetu i urod vinskog grožđa ponajprije utječu podneblje i uvjeti zemljišta.
Sorte vinskog grožđa
Sorte za visokokvalitetna vrhunska vina
- Bijele: Traminac crveni, Talijanski Rizling, Rajnski Rizling, Burgundac bijeli, Burgundac sivi, Sauvignon bijeli, Silvanac zeleni, Muškat Ottonel, Chardonnay,...
- Crne: Cabernet Sauvignon, Cabernet Franc, Plavac mali, Blatina, Vranac, Merlot, Teran, Muškat crveni, Pinot Noir, Shiraz, Game,...
Sorte za kvalitetna vina
- Bijele: Graševina, Tokaj, Rebula žuta, Malvazija, Rizling, Pinot sivi, Buvje, Krstač...
- Crne: Cabernet franc, Frankovka, Lasina, Prokupac, Tikveško crno, Ohridsko crno, Gamay bojadisar,...
Sorte za stolna vina
- Bijele: Plavac žuti, Kevedinka (Ružica), Zlatarica, Plemenka (Šasla), Julski Muškat,...
- Crne: Portugizac, Muškat Hamburg, Plavina, Kardinal...
Detaljniju sortnu listu stolnih i vinskih sorata te podloga vinove loze naći ćete na stranicama www.vinogradarstvo.com.
Baš kao i sakupljanje gljiva, šparoga, berba maslina i berba grožđa djeluje umirujuće i opuštajuće, poput wellnessa. S jeseni, točnije krajem rujna nastupa vrijeme za okupljanje i zajedničko trganje. Zašto se berbi tako rado odazivamo? Možda i zato što je upravo ona prvi u nizu postupaka kojim se grožđe pretvara u vino.
Ne samo na vinske ceste, valja s užitkom i u berbu i trganje!
:(Još nema komentara