Već smo prije objasnili razliku između motoričkih sposobnosti i motoričkih vještina, i kako su motoričke sposobnosti preduvjet za savladavanje motoričkih vještina. Ali, u kojoj dobi razvijati snagu i brzinu?
Razvoj snage
Roditelji dječaka posebno će biti zainteresirani za ovaj segment, jer će prije ili poslije tijekom puberteta, vaš klinac htjeti krenuti u teretanu, najčešće kako bi razvio ruke u nadi da će privuči svoju simpatiju. Koliko god nama roditeljima to bilo simpatično, potreban je oprez. Slijedećih nekoliko odlomaka naoružat će vas argumentima za raspravu.
Sustavno treniranje snage može početi tek kada aktivni i pasivni dijelovi lokomotornog sustava postanu dovoljno čvrsti da mogu podnijeti vanjska opterećenja. Također, preduvjet za učinkovite programe razvoja snage su razvijena aerobna izdržljivost, fleksibilnost, koordinacija i brzina.
Kada dijete jednom krene s programom razvoja snage, treba računati na duže vrijeme odmora, što uključuje spavanje.
Djeca mogu početi s ozbiljnijim treninzima nakon završetka puberteta, kada je razina hormona rasta još vrlo velika, ali je razvoj longitudinalnih (uzdužnih) dimenzija kostiju završio. Zglobovi koji još nisu do kraja formirani, mogu biti trajno oštećeni treninzima s vanjskim opterećenjem (npr. utezi ili sprave u teretani). Poteškoća je što se posljedice počnu osjećati tek desetak godina kasnije.
Općenito, slabe točke ljudskog sustava za pokretanje su lumbalni dio kralješnice, koljena i skočni zglobovi. Nepravilnim izvođenjem vježbi, odnosno preuranjenim treniranjem snage, upravo ovi zglobovi najčešće stradaju.
Kada dijete jednom krene s programom razvoja snage, treba računati na duže vrijeme odmora, što uključuje spavanje, ali i smanjeno korištenje netom treniranih mišićnih skupina. Laičkim rječnikom, mišićne skupine koje su u procesu oporavka, imat će slabije performanse, iako je subjektivan osjećaj upravo suprotan. Najsnažnije se osjećamo nakon treninga, iako smo zapravo tada oslabljeni.
Stručni se izvori slažu da je izvrstan uvod u trening snage s vanjskim opterećenjem, izvođenje raznih vježbi s vlastitom težinom. Evo nekoliko primjera:
- Čučnjevi i sunožni poskoci kao uvod u čučanj sa šipkom
- Zgibovi (podizanje iz visećeg položaja na prečki vučenjem) kao uvod za razna veslanja
- Sklekovi kao uvod u bench press.
U svakom slučaju, uobičajena je praksa da se prvo počnu trenirati veće mišićne skupine (npr. ramena, leđa ili natkoljenice), a kada tijelo ojača, onda se možemo koncentrirati na manje (npr. nadlaktice, podlaktice, potkoljenice, trbuh ili vrat).
Razvoj brzine
Brzina je dobrodošla sposobnost kod svih sportova (op. a. osim možda kod šaha). Brzina se može podijeliti u nekoliko podskupina motoričkih sposobnosti:
- brzina reakcije
- frekvencija pokreta
- brzinska snaga.
Brzinu reakcije je najbolje trenirati u dobi od 6 do 10 godina. Ta je sposobnost bitna primjerice za borilačke sportove, sprinteve, specifične pozicije u ekipnim sportovima, npr. kod vratara u nogometu, rukometu ili hokeju.
Frekvenciju pokreta trenira se između 8. i 13. godine života, što je bitno ukoliko se dijete želi baviti bilo kakvim brzinskim natjecanjima, bilo trčanjem, biciklizmom ili plivanjem.
Brzinska snaga trenira se na početku puberteta, a bitna je u sportovima gdje je potreban jaki odraz. Poznata je i kao eksplozivnost, odnosno pliometrija.
Brzinska snaga je bitna primjerice kod košarke, rukometa, skoka u dalj ili skoka u vis za vertikalni odraz, odnosno kod sprinteva ili raznih atletičarskih bacanja, kao sposobnost generiranja maksimalne sile u jedinici vremena.
U svakom slučaju, treninge za razvoj brzine treba provoditi uz nadzor stručne osobe, i kao što je to već uobičajeno, ne pokušavati ih sami kod kuće.
:(Još nema komentara